U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, u okviru „Književne srijede” Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne (DHK HB), predstavljan je roman „Az“ autorice Jasne Horvat, kao i predavanje na temu „Glagoljica u suvremenosti“ profesorice Josipe Mijoč.

Ovaj roman, koji je ujedno i svojevrsna pjesma u prozi, strukturiran je prema numeričkim vrijednostima glagoljičkih znakova. Roman je osvojio književnu nagradu Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2010. godinu. Predmetom je seminarskih i diplomskih radova kao i znanstveno-istraživačkih članaka.

''Riječ je o romanu kojim se promovira ne samo tvorac glagoljičnih znakova sv. Ćiril nego i sama glagoljica. Čitatelji mogu ući u samu ideju pisma koje je imalo sposobnosti onoga koji prima pismo da primi i kršćansku vjeru. Glagoljica je bila pismo nadahnuto kršćanstvom, pismo koje nas je opismenjavalo i koje nas je poticalo bivati boljima'', rekla je autorica Jasna Horvat.

Josipa Mijoč, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, istaknula je kako Horvat svojim djelom glagoljicu približava i popularizira kod mladih ljudi.

''Jasna Horvat je književnica koja je zagovornica modelskog pristupa književnosti. Dakle, ona je svojim statističkim i matematičkim pristupom toj temi omogućila čitatelju da uđe u značenje i simboliku, a to je nešto posebno i vrijedno'', kazala je Mijoč.

Dodala je kako je roman „Az“ inspirirao brojne projekte nastavnika i studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku te potaknuo nove ideje i projekte temeljene na glagoljici u kreativnoj industriji.

Od 2019. godine 22. veljače obilježava se kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga  Misal po zakonu rimskoga dvora u čijem kolofonu nalazimo zapisano: Lĕt gospodnjih 1483. meseca pervara (veljača) dni 22. ti misali biše svršeni.

O romanu ''Az''

Radnja romana Az odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Životnu priču Konstantina Ćirila, iz različitih kuteva i na različite načine, osvjetljuju četiri pripovjedača (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir). Roman je nagrađen prestižnom nagradom Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, a Pečat Grada Osijeka 2011. godine dodijeljen joj je za osobita ostvarenja na području književnosti.

''U književnom pogledu, koji nikako nije odvojen od ostalih dimenzija romana, budući da je primarno riječ o formi epike, lapidarno se pozicioniraju likovi koji okružuju glavnoga junaka Konstantina Filozofa i koji su povijesne osobe, zabilježene u kronikama i drugim povijesnim izvorima. Zapravo, u svoj književni pribor, Jasna Horvat vješto i korektno ugrađuje izvore, povijesne zapise, filozofiju, geometriju, aritmetiku… kao sekundarna pomagala kojima, čini se, želi otvoriti nove mogućnosti književnoga stvaralaštva'', reći će Ivan Sivrić o romanu Az.

''Otkako je 2009. godine prvi put objavljen, u čast slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, roman osječke književnice i znanstvenice Jasne Horvat nije prestao biti u središtu znanstvenoga i izvanznanstvenoga zanimanja. Tomu je tako zbog njegove nesvakidašnje koncepcije intermedijalnoga eksperimentalnog romana – romana leksikona podvrgnutoga specifičnome znanstvenom ograničenju koje proizlazi iz znanstvenoga polja filologije i njezinih disciplina, ali zasigurno i zbog činjenice da je 2010. godine nagrađen nagradom za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preko filologije kao medija roman Az nije samo postao glasnogovornikom baštinsko-identitetske priče hrvatske (i slavenske) srednjovjekovne jezično-pismovne kulture, već je aktivirao otponac za proizvodnju novih struktura i u znanstvenoj i u izvanznanstvenoj, književnoj i izvanknjiževnoj stvarnosti. Prirodno je stoga što se desetljeće poslije, u kojem ga simbolički priziva četvorina započeta 2020. godine u modul iz kojega je rođena hrvatska uglata glagoljica, pošto je ostvario tako golem utjecaj u hrvatskoj suvremenoj kulturi, pojavljuje u svom drugom izdanju'', kaže prof. dr. sc. Milica Lukić.

Foto: PR / Mostar: Obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Govoreći o Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije, koje već petu godinu zaredom organiziraju Ekonomski fakultet u Osijeku i Andizet – Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, suautorica Aule glagoljice prof. Josipa Mijoč je istaknula:

''Hrvatska glagoljica inačica je pisma nastalog 863. godine u cilju pokrštavanja slavenskih plemena rasprostranjenih po istočnoj i srednjoj Europi. Takav paneuropski pothvat potvrda je višestoljetnog europskog povezivanja na duhovnoj, obrazovnoj i intelektualnoj razini. Hrvatska glagoljica jedinstvenim, uglatim oblicima svjedoči o tradiciji čuvanja kulturne raznolikosti unutar europskih integracija uz istodobno promicanje zajedničkih vrijednosti. Međunarodnim Milenijskim natjecanjem iz kreativne industrije potiču se mladi upoznati se s glagoljicom, višestruko kodiranim pismom sposobnim prenositi poruke u slovnom, brojevnom i simboličkom kodu. Posebice je važno podsjećanje kako prvih devet glagoljskih znakova donose poruku koja je i danas na tragu europskih vrijednosti, a glasi: 'Ja, koji slova poznajem, govorim kako dobro jest živjeti časno na zemlji!''

Foto: PR / Mostar: Obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

''Na tragu primljenih spoznaja poteklih iz kulturne tradicije, mlade osobe ohrabrene su unaprjeđivati suvremene načine komuniciranja. Idejna rješenja ponuđena na Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije ujedno čine bazu kreativnih ideja povezanih temom glagoljice te podlogu za buduće proizvode namijenjene tržištu. Populariziranjem kulturnog identiteta koji se čita u podlozi drevnoga pisma, podiže se svijest mladih osoba o važnosti i potencijalima kulturne baštine te mogućnostima njezina života u suvremenom okružju. Razumijevanjem i oživljavanjem kulturnog naslijeđa mlade osobe ostvaruju dobrobiti izrasle na temeljima europskog zajedništva'', poručeno je na skupu.

Pored profesorica Jasne Horvat i Josipe Mijoč, u programu su sudjelovali Ivan Sivrić, voditelj Književne srijede DHK HB i Ivan Baković, predsjednik DHK HB, a ovu zanimljivu književnu večer posvećenu glagoljici svojom izvedbom uljepšao je Krešo Crnjac, maturant Srednje glazbene škole Ivana pl. Zajca.